Više od stotinu hiljada povratnika po sporazumu o readmisiji vratilo se u Srbiju od 2015. godine. To su ljudi koji su izgubili ili nikada nisu ni imali legalan osnov za boravak u zemljama Evropske unije, a najčešće je reč o tražiocima azila u Nemačkoj.
Gospođa Šnajder prilikom savetovanja sa korisnikom
U okviru projekta „Integracija povratnika na osnovu Sporazuma o readmisiji u Srbiju“ koji realizuje Caritas Srbije, a koji je finansijski podržan od strane Ministarstva za unutrašnje poslove i sport pokrajine Donja Saksonija i Caritasa Nemačke, 2017. godine, u Beogradu je otvoreno Caritasovo Savetovlište za povratnike. Savetovalište je namenjeno povratnicima u Srbiju, kao i članovima njihovih porodica koji su s njima doputovali, a koji su izgubili ili uskoro gube osnov za legalan boravak u SR Nemačkoj ili u nekoj drugoj zemlji, članici Evropske unije. Do sada, usluge Caritasovog Savetovališta koristilo je više od 2500 ljudi.
Posvećenim i predanim, ali pre svega stručnim radom, savetnice pri Savetovalištu, gospođa Jelena Mićović i gospođa Kristina Šnajder Deak, svojm korisnicima pružaju usluge savetovanja, orijentacije i nematerijalnu podršku i pomoć u vezi sa socijalnim, administrativnim, socijalnim, porodičnim i ličnim pitanjima. Kako bi svoje usluge učinile još dostupnijim i kako bi korisnicima u što većoj meri izašle u susret, savetnice su svojim korisnicima dostupne kako u prostorijama Savetovališta, tako i putem telefona, e-maila i društvenih mreža. Naravno, sve usluge koje Savetovalište pruža su potpuno besplatne.
Gospođa Mićović u Novom Sadu razgovara sa povratnicima o značaju nastavka školovanja dece
“Mnogo je problema prisutno kada je reč o povratnicima. Veliki broj njih živi u dubokom siromaštvu i pripada najranjivijim kategorijama stanovništva. Većina nema dovoljno razvijene poslovne veštine i druge kompetencije. Često je prisutna jezička barijera, budući da su mnogi od njih pripadnici nacionalnih manjina i da su godinama živeli u zemljama zapadne Evrope, gde su i zasnovali porodice. U velikom broju slučajeva deca su im tamo i rođena i često ne znaju ni reč srpskog jezika. Međutim, svakako najveći problem sa kojima se suočavaju je nedostatak ličnih dokumenata. Veliki broj ovih ljudi nema ličnu kartu, pa čak ni jedinstveni matični brj građana, a samim tim ni mogućnost da ostvari svoja osnovna prava u Srbiji. Njih sistem jednostavno ne prepoznaje. Pravno su nevidljivi. Mi, u Caritasovom Savetovališu smo polazna tačka u njihovoj reintegraciji u sistem, a potom i u društvo. Pružamo im pomoć oko pribavljanja dokumentacije, rešavanja porodično – pravnih pitanja, pokušavamo da spojimo razdvojene porodice, da povećamo njihovu zapošljivost… Vrlo često se radi o samohranim roditeljima, kojima je pomoć posebno neophodna. U svakodnevnom smo kontaktu sa socijalnim i drugim relevantnim službama u Nemačkoj, ali i sa domaćim nadležnim institucijama, kao i organizacijama koje se bave ovom problematikom. Sarađujemo neposredno sa mnogim ustanovama, institucijama i savetovalištima u zemljama Evropske unije – kako pre, tako i posle povratka povratnika u Srbiju – kako bi se predupredile ili otklonile sve poteškoće koje sprečavaju njihovu reintegraciju u Srbiji”, objasnila je gospođa Jelena Mićović, socijalna radnica po struci i koordinatorka projekta.
Caritas Srbije nastavlja sa pružanjem pomoći svim ljudima u potrebi i zalagenjem za unapređenje položaja svih ranjivih kategorija ljudi, bez obzira na njihovu veroispovest, nacionalnost, rasu ili drugo lično svojstvo.