Povodom Međunarodnog dana migranata koji se obeležava 18. decembra, Caritas Evrope je izdao saopštenje koje vam prenosimo u celosti.

Na ovaj Međunarodni dan migranata, Caritas Evropa ističe neizostavni doprinos koji migranti daju evropskom društvu i ekonomiji. U novom brifing dokumentu, pozivamo evropske evropske donosioce odluka da olakšaju ljudsku mobilnost i migraciju radne snage, uz poštovanje prava i dostojanstva radnika migranata.

„Krajnje je vreme da kreatori evropske politike usvoje politiku migracije radne snage koja poštuje prava migranata i prestanu da podižu zidove i ograde. Migranti su oduvek bili deo DNK Evrope i pozitivan doprinos migracije našem društvu – kako ekonomski, tako i socijalno i kulturno – treba konačno biti priznat, ne samo u kontekstu demografskih izazova i ozbiljnog nedostatka radne snage”, izjavila je Maria Niman, generalni sekretar Caritas Evrope.

Nažalost, kreatori politike, mediji i društvo u celini prečesto negativno percipiraju migraciju, precenjujući prisustvo migranata u Evropi, kada građani zemalja koje nisu članice EU predstavljaju samo 5,3% stanovništva EU. Slično tome, mnogi migranti se prečesto suočavaju sa maltretiranjem, oskudicom i nasiljem u svom svakodnevnom životu. Stoga pozivamo na alternativni pristup, koji priznaje pozitivan doprinos migranata Evropi i promoviše mobilnost i prava.

Pandemija COVID-19 pokazala nam je kako nekoliko sektora, kao što su poljoprivreda, obrazovanje, zdravstvo, nega i čišćenje, ne bi mogli da funkcionišu bez radnika migranata, uključujući i one koji nemaju dokumenta. Istraživanja pokazuju da oni čine 13% ključnih radnika u EU, a u mnogim zemljama migranti doprinose više u porezima i socijalnim doprinosima nego što vlade troše na njihovu socijalnu zaštitu, zdravstvo i obrazovanje.

Demografski izazovi Evrope u kombinaciji sa akutnim nedostatkom radne snage stavljaju sistem blagostanja i socijalne zaštite pod pritisak i čine očiglednijom potrebu da se olakša prijem stranih radnika sa svim vrstama veština – uključujući one niske i srednje.

Iako je važno naglasiti da se većina ulazaka u EU dešava redovno – sa otprilike 2,25 do 3 miliona državljana koji nisu iz EU koji godišnje dolaze u EU zbog posla, porodičnih razloga ili obrazovanja – ipak, redovni migracioni kanali u Evropu su ograničeni, posebno za oni koji nisu visokokvalifikovani. Pored toga, takvi kanali su često opterećeni birokratskim preprekama, strogim kriterijumima i ograničenom viznom politikom, dok je pravo na porodični život ograničeno zbog administrativnih i finansijskih prepreka.

Nedostatak redovnijih migracionih kanala zajedno sa višestrukim preprekama za ulazak i velikom potražnjom za radnom snagom u Evropi je glavni faktor koji podstiče neregularnu migraciju. Pored toga, nesigurnost radnih i boravišnih dozvola rizikuje da gurne ljude u neregularnost i lako vodi do eksploatacije u određenim sektorima radne snage.

Kao što je pokazano u našem novom brifingu, humane politike migracije radne snage su od suštinskog značaja za suočavanje sa trenutnim izazovima tržišta rada. Zbog toga pozivamo evropske i nacionalne kreatore politike da prošire redovne puteve migracije radne snage za sve nivoe veština, usvajajući politike koje stavljaju prava radnika i borbu protiv eksploatacije u centar. Važno je da migracione politike obezbede efikasne administrativne procedure i sigurnu boravišnu dozvolu sa čvrstim pravima koja olakšavaju socijalno uključivanje i spajanje porodice kako bi se obezbedilo puno učešće migranata u zemlji odredišta. Interesi i potrebe zemalja porekla takođe treba da budu u srži svih migracionih politika kako bi se osiguralo da mobilnost bude korisna za sve uključene zemlje i da ne vodi do odliva mozgova. Na kraju, insistiramo na tome da migranti nisu ekonomsko oruđe i da njihova prava i dostojanstvo treba da budu u srži svih politika.