“Svi ljudi su rođeni slobodni i jednaki u dostojanstvu i pravima”, stoji u prvom članu Univerzalne deklaracije Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima, proglašene 10. decembra 1948. godine zbog čega se ovaj datum obeležava kao Međunarodni dan ljudskih prava.  Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima afimiše načelo da su svi ljudi jednaki u dostojanstvu i pravima i da svako ima pravo na zaštitu od diskriminacije ili bilo kog drugog načina kršenja ljudskih prava. Ljudska prava su osnovna prava koja se stiču rođenjem, koja su neotuđiva, nedeljiva i svojstvena svim ljudima, bez obzira na  državljanstvo, pol, nacionalno ili etničko poreklo, boju kože, veru ili bilo koji drugi status. U Republici Srbiji ljudska prava zagarantovana su nizom ratifikovanih međunarodnih ugovora, opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, Ustavom Republike Srbije i zakonima.

U ljudska prava spadaju građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava.  Prema rečima Poverenice za ravnopravnost, Brankice Janković, u Srbiji se najviše krše socioekonomska prava i diskriminacija je najčešća u oblasti rada i zapošljavanja.

Zajednička izjava međunarodnih organizacija u Srbiji povodom Međunarodnog dana ljudskih prava
U zajedničkoj izjavi Tima UN u Srbiji, Kancelarije Saveta Evrope u Beogradu, Misije OEBS u Srbiji i Delegacije EU u Srbiji povodom Međunarodnog dana ljudskih prava posebno se ističe problem položaja mladih. Ove organizacije upozoravaju da su nezaposlenost, rizik od siromaštva, položaj marginalizovanih grupa mladih, kao i stanje njihovog mentalnog zdravlja neki od osnovnih problema sa kojima se mladi u Srbiji suočavaju.

“I pored toga što se u poslednjih nekoliko godina smanjuje stopa nezaposlenosti, kod mladih nezaposlenost ostaje visoka, a njihov nepovoljan položaj na tržištu rada ne napreduje i pored postojanja Nacionalne strategije za mlade i mera koje su u tu svrhu predviđene. Prema poslednjim dostupnim podacima o radnoj snazi, nezaposlenost mladih je dvostruko veća od opšte nezaposlenosti. Posebno zabrinjava činjenica da su mladi uzrasta od 18 do 30 godina u najvećem riziku da budu pogođeni i siromaštvom,” stoji u zajedničkoj izjavi I navodi se da Srbiju svake godine napusti više od 51 000 ljudi, pretežno mladih.

Stanje mentalnog zdravlja mladih u Srbiji takođe je prepoznato kao gorući problem. “Čak 45% mladih je izjavilo da je konstantno zabrinuto zbog nečega, a 28% da im se dešava da često zaplaču. Čak više od polovine njih navodi da je u protekle dve godine doživelo bar jedan stresni događaj, a više od jednog stresnog događaja iskusilo je 23% učenika/ca. Osećanje potpune bezvrednosti navodi čak 12% učenika/ca, dok 7% učenika/ca navodi da im se dešava da razmišljaju o prekidanju života”, navodi se u zajedničkoj izjavi ovih međunarodnih organizacija.

Pravo na zdravu životnu sredinu
Poslednjih godina, kao o jednom od ljudskh prava,  sve češće se govori i o pravu na zdravu životnu sredinu. Anketa o ljudskim pravima koju je povodom Dana ljudskih prava sproveo “Amnesty International”, pokazuju da 76% mladih iz celog sveta smatra da su klimatskle promene i zagađenost životne sredine najveći razlozi za zabrinutost i da im je pravo na zdravu životnu sredinu ugroženo.

Caritas Srbije i ljudska prava
Caritas Srbije, kao organizacija čija je misija zaštita i promocija dostojanstva svake osobe, prepoznao je sve ove goruće teme i kroz svoje programe i projekne aktivnosti nastoji da u što većoj meri doprinese rešavanju problema. Promocija mentalnog zdravlja, socijalne inkluzije osoba sa invaliditetom, pružanje pomoći migrantima i povratnicima, smanjenje rizika od prirodnih katastrofa i ekonomsko osnaživanje mladih oblasti su u kojima je Caritas Srbije kontinuirano aktivan.