Povodom Svetskog dan humanitarnog rada koji se širom sveta obeležava 19. avgusta, Caritas Internationails je izdao saopštenje za javnost u kom  podseća da je integralna ljudska ekologija jedino rešenje za globalne krize izazvane prirodnim katastrofama i ljudskim faktorom. Prenosimo vam  u celosti ovo Saopštenje.

Svetski dan humanitarnih akcija 2021.  obeležen je mnogim krizama uzrokovanim kako ljudskim delovanjem, tako i prirodnim katastrofama. Tokom poslednjih nekoliko dana svedoci smo pada Avganistana pod Talibane i tragičnog potresa na Haitiju, koji je do sada odneo 1.500 žrtava. Osim ga, tu su i ekonomski kolaps i društveno-politička nestabilnost u Libanu, koji se suočava s najtežim razdobljem od građanskog rata, te mnoge dugotrajne krize u zemljama poput Ukrajine, Venecuele, Sirije i drugih. Na globalnom nivou, klimatske promene nastavljaju da nanose ozbiljnu i nepopravljivu štetu, tu su i milioni migranata, a globalna pandemija COVID-19 paralisala je globalizovani svet društveno i ekonomski.

U ovom strašnom trenutku, Caritas Internationalis podseća kako su pogrešne političke odluke donele neizrecive patnje za najsiromašnije i podstiče donosioce odluka da preduzmu ispravne i potrebne radnje. Avganistan je živopisan primer u koji celi svet gleda besramno ćuteći i svedoči nevolji i očaju nevinih Avganistanaca koji su predati u ruke nedemokratskih i nemilosrdnih vojskovođa nakon 20 godina političke pratnje.

Žensko dostojanstvo, dečja prava i načelo zaštite najugroženijih nisu ništa drugo do puke dobre namere dobronajernika kada u Avganistanu i drugde u kriznoj situaciji vidimo bespomoćne građane zanemarene i prepuštene svojoj sudbini. Slično, libanska kriza otkriva kako bi zdravo društvo mogli uništiti korumpirani politički čelnici, koji su skupili bogatstvo i četiri miliona ljudi sveli na siromaštvo, čak i bez osnovnih namirnica za život, poput hleba.

Prirodne katastrofe koje pogađaju najsiromašnije nacije takođe su upozorenje da je potrebno obratiti veću pažnju na zaštitu, odbranu i spašavanje života odlučnim političkim delovanjem. Nedavni potres na Haitiju usred političkog haosa u zemlji predstavlja veliki humanitarni izazov. Konačno, šumski požar – za koji 2021. beleži jedno od najgorih godišnjih doba u poslednjih nekoliko decenija na globalnom nivou – suša, degradacija životne okoline, porast nivoa mora, poplave i tajfuni nastaju zbog nedostatka brige o prirodi što dovodi do klimatskih promena i ekološke krize.

Caritas Internationalis, konfederacija od 162 članice koje rade sa lokalnim zajednicama u 200 zemalja i teritorija, svedoči neizrecivim patnjama prouzrokovanim ovim krizama. U skladu s poukom pape Franje, na ovaj Svetski humanitarni dan Caritas podseća da je jedino rešenje integralna ljudska ekologija, stavljajući interes i dostojanstvo ljudske osobe u središte svih aktivnosti i odluka. Bez odlučne političke volje donosilaca odluka i političkih čelnika, neće biti promena, a dobrobit najsiromašnijih ne može se osigurati. COP26 to mora rešiti kao hitan prioritet i doći do opipljivih i primerenih rešenja s dodelom odgovarajućih sredstava za njihovo ostvarivanje.

Na Svetski humanitarni dan Caritas Internationalis podstiče donosioce odluka da preduzmu hrabre korake u rešavanju različitih pitanja, posebno povezanih sa klimatskim promenama, uticajem pandemije i političkim previranjima u Avganistanu i Libanu. Bez odlučne političke volje, ljudski je život u opasnosti, a jedan deo čovječanstva mora patiti i živeti u teškim uslovima nečovečnog siromaštva. Konfederacija poziva političke vođe i donosioce odluka na:

  • Obezbeđivanje bezbednosti avganistanskog stanovništva i zadovoljavanje osnovnih potreba libanskog naroda.
  • Dodeljivanje dovoljnih sredstava lokalnim zajednicama za uključivanje u razvojne aktivnosti u zajednici, poljoprivredne i nepoljoprivredne, kako bi se obezbedila sredstva za njihov život i njihovu prehrambenu sigurnost.
  • Davanje primarne važnosti upravljanju katastrofama u lokalnim zajednicama, posebno aktivnostima smanjivanja rizika, kako bi se obezbedila sigurnost ljudi putem sistema ranog upozoravanja.
  • Podsticanje lokalnih vlasti na blisku suradnju s lokalnim organizacijama civilnog društva i jačanje njihovih mehanizama odgovora s posebnim naglaskom na humanitarno delovanje radi rešavanja posledica klimatskih promena.
  • Osiguravanje pristupa osnovnoj integralnoj zdravstvenoj nezi za najugroženije, uključujući vakcina protiv smrtonosnih bolesti.
  • Predanost hitnom donošenju niza ekonomskih i industrijskih zakona i pravilnika, kako bi se minimizirao uticaj na globalno zagrevanje i degradaciju ekosistema.